Sažetak
Društvene mreže fenomen su zadnjeg desetljeća,a svoje postojanje i razvoj zahvaljuju tehnološkom napretku.Od svojeg početka 2005. godine, broj njihovih korisnika povećava se svake godine. Društvene mreže postaju sve češće područje istraživanja, posebice u području sociologije i psihologije. Nesumljivo,osnova sudjelovanja na društvenim mrežama je komunikacija.No ona ovdje ima svoje specifičnosti i razlikuje se od uobičajene komunikacije. Ovo dalje otvara razna pitanja: da li se ljudi lakše otvaraju kada ne postoji komunikacija licem u lice;kakve poslijedice ima činjenica da je moguće lako manipulirati svojom slikom;koliko su slike koje stvaraju sudionici o sebi stvarne? Rezultati nekih recentnih istraživanja pokazuju da ono na što se najčešće nailazi nije idealna slika o sebi nego manje izražavanja tkz. negativnih emocionalnih stanja. Izuzetno su zanimljivi rezultati istraživanja koji su pokazali da se iz profila na društvenim mrežama, putem analize teksta i upotrebljenih riječi , mogu sa dosta sigurnosti odrediti značajke osobnosti korisnika .Dakle ,ono kako se prikazujemo na društvenim mrežana zapravo odražava našu osobnost bez obzira koliko je možda htjeli sakriti. Psihodinamsko razumijevanje društvenih mreža može koristiti teorijske koncepte individualnog i društvenog psihološkog razvoja,posebno kroz razumijevanje potrebe za relacijom i komunikacijom sa primarnim objektima i kasnije drugim osobama u okruženju.Ova potreba na planu društva ispunjava se dijelomice kroz religiju i kulturu. U okviru grupnoanalitičke teorije,velike grupe svoj dijalog/ komunikaciju ostvaruju kroz tkz. koinoniju,osjećaj zajedništva i povezanosti.U tom smislu religiju i kulturu možemo shvatiti kao područje stalne čovjekove potrebe za komunikacijom u kontekstu koinonije. U okolnostima tehnološkog razvitka i dosegnute razine alijenacije , društvene mreže možemo promatrati kao novo područje koinonije koje zadovoljava komunikacijske potrebe današnjeg otuđenog čovjeka.
